Kantonalni sud u Bihaću danas je izrekao presudu u krivičnom predmetu protiv optuženih Aldžić Jasmina sin Kasima iz Velike Kladuse, zbog krivičnih djela protuzakoniti pretres iz člana 185. KZ FBiH, protupravno lisenje slobode iz člana 179. stav 1. KZ FBiH i zlostavljanje u obavljanju službe iz člana 182. KZ FBiH, počinjenih u realnom sticaju, Basic Asima sin Zarifa iz Trnova, općina Velika Kladusa i Isaković Edina sin Asima iz Stabandže, općina Velika Kladusa, oba zbog krivičnog djela zlostavljanje u obavljanju službe iz člana 182. KZ FBiH, i Husidic Samira sin Ibrahima iz Podzvizda, općina Velika Kladusa, zbog krivičnih djela zlostavljanje u obavljanju službe iz člana 182. KZ FBiH i iznuđivanje iskaza iz člana 181. stav 1. KZ FBiH, počinjenih u realnom sticaju, kojom je su optuženi, oslobođeni od optužbe.

U ponovljenom postupku, vođenim pred ovim sudom, kantonalno tužilaštvo nije uspjelo dokazati da su optuženi počinili krivična djela koje su im optužnicom stavljena na teret, pa je ovaj sud na osnovu odredbe člana 299. tačka c) ZKP-a FBiH, osuđene oslobodio od optužbe.

Ova presuda je pravosnažna.

Kompletan tekst presude možete pogledati ovdje.

U prostorijama Kantonalnog suda u Bihaću danas je održan sastanak na temu prevazilaženja poteskoća uočenih u primjeni Zakona o sudskim taksama USK-a ("Sl. list USK" broj 3/97 i "Sl. glasnik USK" broj: 6/98, 9/98, 4/03 i 8/05) kroz primjenu Zakona o izvrsnom postupku.

Inicijator i domaćin ovog sastanka bio je predsjednik Kantonalnog suda u Bihaću, a sastanku su još prisustvovali: kantonalna ministrica pravde gospođa Marijana Vlasić, kantonalni pravobranilac gospodin Himzo Ezić, predsjednik Općinskog suda u Bihaću gospodin Željko Bosnić, predsjednik Općinskog suda u Cazinu gospodin Mirsad Hairlahović, predsjednik Općinskog suda u Bosanskoj Krupi gospodin Sefik Alijanović, v.d. predsjednica Općinskog suda u Velikoj Kladusi gospođa Samira Jahjefendić, predsjednik Općinskog suda u Sanskom Mostu gospodin Rajko Inđić, predsjednici građanskog i privredno-radno-upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Bihaću sutkinje Milica Reljić i Fata Nadarević, te sudija Općinskog suda u Bihaću gospođa Jasna Karabegović.

Nakon održane rasprave zaključeno je da su postojeća zakonska rješenja neefikasna, te da je ista neophodno izmjeniti kako bi se povećala efikasnost naplate sudske takse i prevazišle poteškoće u radu sudova vezane za primjenu Zakona o sudskim taksama USK.

U tu svrhu kantonalna ministrica pravde i kantonalni pravobranilac obavezali su se stupiti u kontakt sa predstavnicima izvrsne vlasti Federacije BiH, s ciljem iznalaženja mogućnosti da se naplata sudske takse vrsi putem Porezne uprave, nakon čega će biti održan ponovni sastanak kako bi se inicirale izmjene postojećeg Zakona o sudskim taksama u skladu sa dogovorenim principima.

Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH br. 070-0-Kž-07-000 147 od 11.09.2007. godine odbijena je žalba kantonalnog tužitelja u Bihaću, te je potvrđena je presuda Kantonalnog suda u Bihaću br. K-10/04 od 10.01.2007. godine, kojom je IFTIĆ EDIN oslobođen od optužbe da je: dana 5. oktobra 1994. godine oko 20,30 sati, došao do stana Ćazić Mirka iz Bihaća, u ul. Đure Vunjaka, Lamela 4, naselje Ozimice I, te pošto ovog nije bilo u stanu, podesnim predmetom - češljem otključao bravu ulaznih vrata stana, ušao unutra i zaključao ulazna vrata, da bi ubrzo nakon toga u svoj stan došao Ćazić Mirko, kojeg je dočekao sa uprednom puškom "pumparicom", naredivši mu da sjedne i da bude miran, a nakon što je repetirao pušku naredio mu da legne potrbuške i stavi ruke na leđa, što je ovaj i učinio, pa mu je zavezao ruke pertlom koju je izvukao iz cipela, nakon toga pocijepao jedan ručnik i sa jednim dijelom još jednom zavezao ruke Ćazić Mirku, a drugi dio ručnika stavio mu u usta, odveo ga u drugu prostoriju gdje mu je naredio da legne, te sa makazama sjekao mu pramenove kose i stavljao u pepeljaru, zatim mu je rekao da će ga odvesti u tzv. "SAO Krajinu" i poveo ga iz stana sa uperenom puškom u njega, zaključao ulazna vrata, te su krenuli prema ul. Žrtava Fažizma, a nakon toga preko polja prema rijeci Uni, na mjesto zv. "Jotanovi", te došavši uz rijeku Unu naredio Ćazić Mirku da se popne na jednu vrbu, što je ovaj i učinio, te iz neposredne blizine od nekoliko centimetara ispalio jedan metak-patron i nanio mu prostrjel lijeve nadlaktice sa ustrijelom grudnog koša, prostrijelom lijevog pluća i srca, sa ustrijelom desnog pluća, koja povreda je apsolutno smrtonosna i od koje povrede je ovaj ubrzo umro, a nakon toga ispalio još nekoliko metaka u pravcu njega dok je ovaj plutao po vodi, kao i iz pištolja cal. 6,35 mm češke proizvodnje još nekoliko metaka.

"S obzirom da je prvostepeni sud, u skladu sa članom 342. ZKP svoju presudu zasnovao na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu i da je savjesno ocijenio svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima, pa, između ostalog, i iskaz optuženog dat u istrazi, dovodeći ga u vezu ne samo sa odbranom optuženog na glavnom pretresu nego i sa svim ostalim dokazima izvedenim tokom postupka, da je cijenio pri tome i okolnosti da ostali izvedeni dokazi ne upućuju na tačnost navoda iz optužnice o načinu lišenja života oštećenog, da je naveo potpune i određene razloge zbog kojih nalazi da određene indicije koje upućuju na optuženog Iftić Edina kao učinitelja ubistva oštećenog Ćazić Mirka, kada se dovedu u vezu sa svim dokazima izvedenim na glavnom pretresu ne predstavljaju čvrst i logički povezan niz posrednih dokaza, odnosno ne predstavljaju zatvoreni krug indicija na osnovu kojeg bi se sa punom sigurnošću moglo zaključiti jedino da je upravo optuženi učinio predmetno krivično djelo, odnosno da ostali izvedeni dokazi ne isključuju svaku drugu mogućnost, a da žalbene tvrdnje kantonalnog tužitelja koje se odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje ne dovode u pitanje ovakav zaključak prvostepenog suda, neosnovano se žalbom kantonalnog tužitelja prvostepena presuda pobija i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja."

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH br. 070-0-Kž-07-000 147 od 11.09.2007. godine)

Dana 17.11.2006. godine, u prostorijama Kantonalnog suda u Bihaću, održan je radni sastanak Ogranka udruženja sudija/sudaca Unsko-Sanskog kantona, kojem je prisustvovala i predsjednica Udruženja sudija/sudaca Federacije Bosne i Hercegovine Vildana Helić, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Sastanku je prisustvovala većina sudija iz svih sudova sa područja Unsko-Sanskog kantona. Na dnevnom redu je bila samo jedna tačka, a to je aktuelno stanje u pravosuđu i utvrđivanje daljih pravaca djelovanja povodom političkih pritisaka na pravosuđe BiH.

Nakon provedene diskusije, sudije Ogranka udruženja sudija/sudaca Unsko-Sanskog kantona u cjelosti su podržali stavove Udruženja sudija Bosne i Hercegovine, Udruženja sudija Republike Srpske i Udruženja sudija Federacije BiH, izražene kroz saopćenje za javnost od 10.11.2006. godine u kojem se najoštrije osuđuju istupi predstavnika izvršnih vlasti u kojima se komentiraju nepravomoćne sudske odluke i izriču prijetnje smanjenjem budžeta za pravosuđe, polazeći između ostalog, od toga:

• da se sudske odluke donose na osnovu Ustava, zakona i međunarodnih akata koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, a ne na osnovu želja političara;
• da je neprihvatljivo komentiranje sudskih postupaka koji su u toku i nepravomoćnih sudskih odluka od strane političara;
• da ovakvim istupima i napadima izvršna vlast ugrožava ustavnu poziciju sudske vlasti kao samostalne, neovisne i nepristrasne; i
• da će sudije u Bosni i Hercegovini istrajati u borbi za očuvanje ustavne pozicije sudske vlasti i putem svojih udruženja poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitili svoje članove od političkih i svih drugih pritisaka na njihovu nezavisnost i samostalnost,

kazao je predsjednik Ogranka udruženja sudija/sudaca Unsko-Sanskog kantona Aladin Bajrić, sudija Općinskog suda u Bihaću.

Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH br. 070-0-Kž-06-000114 od 28.09.2006. godine žalba kantonalnog tužitelja u Bihaću je odbijena kao neonovana, a djelimično su uvažene žalbe optuženih Redžić Muniba i Hadžić Sakiba i u odluci o kazni preinačena je presuda Kantonalnog suda u Bihaću br. K-18/05 od 24.11.2005. godine, tako da se optuženi Redžić Munib i Hadžić Sakib, za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakona Federacije BiH, osuđuju i to: optuženi Redžić Munib na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, a optuženi Hadžić Sakib na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.

U ostalom dijelu navedena presuda je ostala neizmijenjena.

Presudom Kantonalnog suda u Bihaću br. K-18/05 od 24.11.2005. godine, optuženi Redžić Munib i Hadžić Sakib proglašeni su krivim da su učinili produženo krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakona Federacije BiH pa su osuđeni i to: optuženi Redžić Munib na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, a optuženi Hadžić Sakib na kaznu zatvora u trajanju od pet godina. Istom presudom optuženi Munib Redžić, Sakib Hadžić i Mustafa Kasumović su na osnovu člana 299. tačka c) ZKP FBiH oslobođeni od optužbe, da su na način opisan u izreci oslobađajuceg dijela te presude učinili krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, a optuženi Sakib Hadžić još i krivično djelo primanja dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 1. KZ FBiH.

Po ocjeni Vrhovnog suda Federacije BiH, Kantonalni sud u Bihaću je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, kada je na osnovu izvedenih dokaza na glavnom pretresu, utvrdio da su optuženi Redžić Munib kao generalni direktor Privredne banke Bihać kasnije "Una banke" D.D. Bihać, a Sakib Hadžić kao zamjenik generalnog direktora od 01.01.1999. godine do 04.08.2000. godine i od 28.09.2000. godine pa do perioda uvođenja privremene uprave preduzimali određene protivpravne radnje.

Vrhovni sud Federacije BiH je ispitao pobijanu presudu u odluci o kazni i našao da olakšavajuće okolnosti na strani optuženih Redžić Muniba i Hadžić Sakiba, od kojih posebno njihove stare životne dobi, bez obzira i na postojanje otežavajućih okolnosti, ukazuju da su im izrečene kazne zatvora prestroge. Radi toga je Vrhovni sud Federacije BiH djelimično uvažio njihove žalbe i preinačio pobijanu presudu u osuđujućem dijelu kao u izreci, tako što je optuženom Redžić Munibu izrekao kaznu zatvora od pet godina, a optuženom Sakibu Hadžiću kaznu zatvora od četiri godine. Pri tome će se, po ocjeni ovog suda, sa tako izrečenim kaznama zatvora optuženima Munibu Redžiću i Sakibu Hadžiću postići svrha kažnjavanja predviđena u članu 42. KZ FBiH.

Mirsad Veladžić je oslobođen od optužbe da je dana 28.07.1997. godine prekoračivši granice svojih ustavnih ovlaštenja utvrđenih u čl. 5. Odjeljak B, poglavlje V Ustava USK, u Bihaću, u svojstvu Predsjednika Unsko-Sanskog kantona, u ime Vlade USK sa Demir Ešrefom predstavnikom obrazovne ustanove "Sema Egitim Ogretim Išletmeleri" a.š. iz Istambula, R Turska, zaključio Dodatak protokola o saradnji, zaključenog dana 19.05.1997. godine, kojim dodatkom je za potrebe smještaja Tursko-Bosanskog Unsko-Sanskog koledža dao objekat "D", vl. Z.U. Dom zdravlja Bihać, koji se nalazi u ul. Put AVNOJ-a na besplatno korištenje na period od 36 godina, pa je na taj nacin omogućio Tursko-Bosanskom Unsko-Sanskom koledžu pribavljanje imovinske koristi u iznosu od 212.862,00 KM, koju je Koledž ostvario u periodu besplatnog korištenja objekta "D" od 01. septembra 1997. godine do jula 2001. godine, za koji iznos je Z.U. Dom zdravlja Bihać pričinjena šteta.

"Apelaciono vijeće ovog suda detaljno je analiziralo sve okolnosti pod kojima je došlo do zaključivanja Protokola o saradnji sa obrazovnom ustanovom "Sema" iz Istambula, a zatim i Dopune tog protokola od strane optuženog Veladžić Mirsada, te konstatovalo nespornu činjenicu da je do zaključenja Protokola došlo po preporuci Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport F BiH - da je taj Protokol sa Dopunom u potpunosti identičan Protokolu zaključenom na nivou Vlade F BiH i Vlade USK-a posebno u pogledu motiva i cilja zaključenja svih tih Protokola kao i obaveza preuzetih od obrazovne ustanove "Sema" (formiranje odgojno-obrazovnih institucija, škola, studijsko-odgojnih centara, organizovanje socijalnih i kantonalnih aktivnosti itd. "Sema" obezbjeđuje sredstva za nastavu i troškove za smještaj polaznika Koledža, plaće i putne troškove zaposlenim, profesorima, odgajateljima, službenicima i drugom osoblju, neće naplaćivati od učenika školarinu za skolsku 1997/98 i 1998/99 godinu itd.). Na osnovu iznijetih činjenica, po ocjeni ovog Apelacionog vijeća, jasno je vidljivo da kod optuženog u vrijeme zaključenja kako Protokola tako i Dopune tog Protokola nije bila namjera pribavljanja bilo kakve imovinske koristi obrazovnoj ustanovi "Sema" iz Istambula, a niti nanošenje bilo kakve štete Domu zdravlja iz Bihaća već isključivo uspostavljanje saradnje sa obrazovnom ustanovom "Sema" i Vladom USK-a sa ciljem obezbjeđenja razvoja obrazovno-odgojne, naučne i kulturne djelatnosti na području navedenog kantona u okviru već uspostavljene saradnje u tom pravcu na nivou F BiH i Republike Turske."

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH br. 070-0-Kž-06-000240 od 05.07.2006. godine)

Ismet Kumalić kao Premijer Vlade Unsko-sanskog kantona i Šefik Štulanović kao Ministar privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona su oslobođeni od optužbe da su, nezakonitim postupcima, u 2004. godini, pribavili imovinsku korist privrednim društvima DD "DI-SANA", DD "DI-KLJUČ" i DOO "ŠIP-UNA" iz Bos. Krupe u ukupnom iznosu od 7.391.290,00 KM, te istovremeno oštetili JP "Unsko-sanske šume" za iznos od 4.346.293,00 KM, Fond zdravstvenog osiguranja radnika USK iz Bihaća u iznosu od 1.578.557,00 KM i budžetska sredstva USK u iznosu od 1.672.440,00 KM.

"Posebno se žalbom tužitelja prigovara osnovanosti stanovišta prvostepenog suda o tome kako prijedlog Vlade USK o otpisu dugova nije proizveo nikakav pravni učinak. Treba odmah ukazati da je prvostepeni sud osnovu za svoje takvo stanovište našao u objektivnoj dokumentaciji u spisu predmeta, a posebno provedenim finansijskim vještačenjem po preduzeću d.o.o. "Revik" Sarajevo, te u direktnom i u unakrsnom ispitivanju vještaka finansijske struke Proho Safeta. Na ovaj način je dokazano da sporne tri Odluke Skupštine USK, kojim je odlučeno da se izvrši otpis dugova spomenuta tri drvno-prerađivačka preduzeća knjigovodstveno nisu provedene u JP "Unsko-sanske šume", kod Kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje USK i kod Kantonalnog ministarstva pravde - u Budžetu USK, jer upravni organi ovih pobrojanih pravnih subjekata nisu donijeli posebne odluke o otpisu novčanih iznosa koji su bili predmet otpisa duga u spornim skupštinskim odlukama. Naime, i nakon spornih odluka, u knjigovodstvenoj dokumentaciji tih pravnih lica navedena potraživanja i dalje se vode kao nenaplaćena potraživanja i kao dugovi spomenutih drvno-prerađivačkih preduzeća. Temeljem navedenog očigledno je da na strani navedenih pravnih lica kao povjerilaca nije nastupila šteta, niti je na strani navedenih drvno-prerađivačkih preduzeća doslo do pribavljanja imovinske koristi po osnovu odluka Skupštine USK o otpisu navedenih novčanih potraživanja.

Pri svemu tome, pravilno osporena presuda ukazuje i na činjenicu da navedene odluke o otpisu dugova u konačnici nisu ni donijeli optuženi, vec Skupština USK, pa tako eventualni negativni efekti koji su i mogli nastati provođenjem spornih odluka Skupštine USK, se, i po ocjeni ovog suda, ne bi mogli staviti na teret optuženim.

Temeljem izloženog ovaj sud nalazi da osporena presuda sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, da ne stoje žalbeni prigovori iz žalbe tužitelja da je prvostepeni sud učinio naprijed spomenutu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Ispitujući osporenu presudu u vezi žalbenih prigovora tužitelja koji se odnose na žalbeni osnov pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, treba ukazati da je po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud iz provedenih dokaza na glavnom pretresu izveo određene činjenične zaključke, prema kojima nije dokazano da su optuženi učinili krivično djelo za koje se terete."

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH br. 070-0-Kž-06-000156 od 22.06.2006. godine)

Ispitujući navode tužbe i odgovora na tužbu, sadržaj osporenog akta, stanje spisa, te ocjenjujući dokaze koji su provedeni na usmenoj i javnoj raspravi čitanjem dokaza odnosno isprava koje je predložio tužitelj i tuženi, ovaj sud je zaključio da je tuženi u pobijanom aktu nepravilno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i nepravilno primijenio Zakon u pogledu nadležnosti Komisije za koncesije Unsko-sanskog kantona, koja je donijela pobijano rješenje u postupku vrednovanja ponuda na sjednici održanoj dana 22.02.2005. godine broj 22-49-15047-6/04, kada je od učesnika na javnom konkursu za dodjelu koncesije za korištenje rijeke Une sa ciljem organiziranja rafting usluga i tradicionalne turističke "Una-regate", prema broju osvojenih bodova rangirala na prvom mjestu privredno društvo "Una-regatta" DOO iz Bihaća, a na drugom mjestu ortačku skupinu DOO "UNA-RC" iz Bihaća i DOO "Dubrava" iz Cazina, te kada je privredno društvo "Una-regatta" DOO iz Bihaća proglašena pobjednikom javnog konkursa za dodjelu koncesije na korištenje rijeke Une sa ciljem organiziranja rafting usluga i tradicionalne turističke "Una-regate", te je donošenjem pobijanog rješenja prekoračila granice ovlaštenja, jer odlučivanje o dodjeli ove koncesije nije uopće u nadležnosti tuženika, već je u nadležnosti Federalne komisije za koncesije, a što je propisano odredbom čl. 6. st. 1. tačka 2. Zakona o koncesijama Federacije BiH ("Sl. novine F BiH" broj 40/02).

SPORAZUM O SARADNJI

Bihać, 22.05.2006. godine

Potpisan između Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću , zastupanog po Dekanu prof. dr. Muji Demiroviću , kao jedne strane i Kantonalnog suda u Bihaću , zastupanog po Predsjedniku Kantonalnog suda, sudiji Reufu Kapiću , kao druge strane.

Član 1.

Ovim sporazumom regulišu se pitanja međusobnih odnosa te saradnje između strana u pogledu predmeta Sporazuma, a koji se odnosi na proces edukacije studenata polaznika Pravnih klinika te druga pitanja zajedničke saradnje potpisnika ovog Sporazuma.

Član 2.

Kantonalni sud u Bihaću će zbog svoje stručne osposobljenosti i nezavisnosti u okviru realizacije ovog Sporazuma omogućiti da određeni broj sudija Kantonalnog suda održi predavanja prema planovima i programima unaprijed predviđenim za Pravne klinike te da jedan dio studenata polaznika Pravnih klinika obavi praksu u Kantonalnom sudu.

Kantonalni sud će sa svoje strane obezbijediti uslove da studenti tokom učešća u teorijskom i praktičnom dijelu Pravnih klinika mogu steći aktivna znanja koja će im omogućiti uvid u sudski postupak.

Pravni fakultet će sa svoje strane omogućiti uključivanje sudija Kantonalnog suda u konkretne oblike interaktivnog obrazovnog procesa na Pravnom fakultetu u Bihaću, putem posebno pripremljenih pismenih i usmenih vježbi, hipotetičkih slučajeva, simulacija suđenja koji će se odvijati u okviru Pravnih klinika.

Član 3.

Sporazum predviđa zajedničko organizovanje stručnih savjetovanja o pojedinim aktuelnim pitanjima, okrugle stolove, javne tribine, te druge oblike osposobljavanja studenata i diplomiranih pravnika.

U četvrtak 23.02.2006. godine u Kantonalnom sudu u Bihaću održana je konferencija za novinare. Povod za održavanje konferencije je Izvještaj o radu Kantonalnog suda u Bihaću za 2005. godinu.

Konferenciji su prisustvovali predsjednik Kantonalnog suda Bihać Reuf Kapić, predsjednik krivičnog odjeljenja Kantonalnog suda Fikret Hodžić, predsjednica Privredno-upravno-radnog odjeljenja Kantonalnog suda Fata Nadarević i glasnogovornica Kantonalnog suda Bihać Jasmina Lipovača.

Na konferenciji su izneseni podaci općenito o radu suda u protekloj godini, ali i podaci o radu pojedinih odjeljenja unutar Kantonalnog suda Bihać, a to su Krivično odjeljenje, Građansko odjeljenje i Privredno-upravno-radno odjeljenje.

Prezentirani izvještaj obuhvatio je pitanja ažurnosti, ostvarene učinke u radu, kvalitet rada Kantonalnog suda te uslove rada, odnosno određene objektivne i subjektivne faktore koji su utjecali na rad suda.

Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH br. Kž-592/05 od 02.02.2006. godine potvrđena je presuda Kantonalnog suda u Bihaću br. K-35/05 od 31.10.2005. godine u oslobađajucem dijelu, te u osuđujućem dijelu u odnosu na optužene Kurtović Hasana, Kurtović Husniju, Kurtović Zaima i Kurtović Huseina, dok je u odnosu na Kurtović Muharema presuda Kantonalnog suda u Bihaću preinačena u odluci o kazni tako da se optužđeni Kurtović Muharem osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine

Pravomoćnom presudom Kantonalnog suda u Bihaću br. K-35/05 od 31.10.2005. godine, optuženi Kurtović Muharem osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine zbog krivičnog djela učestvovanje u grupi ljudi iz čl. 341. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ F BiH, optuženi Kurtović Hasan na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog krivičnog djela učestvovanje u grupi ljudi iz čl. 341. st. 1. i krivičnog djela izazivanje opće opasnosti iz čl. 323. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ F BiH, optuženi Kurtović Husnija na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci zbog krivičnog djela učestvovanje u grupi ljudi iz čl. 341. st. 1. KZ F BiH i krivičnog djela izazivanje opće opasnosti iz čl. 323. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ F BiH, optuženi Kurtović Zaim na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci zbog krivičnog djela učestvovanje u grupi ljudi iz čl. 341. st. 1. KZ F BiH i krivičnog djela izazivanje opće opasnosti iz čl. 323. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ F BiH, optuženi Kurtović Husein na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog krivičnog djela učestvovanje u grupi ljudi iz čl. 341. st. 1. KZ F BiH.  
Optuženi Kurtović Nuraga, Veladžic Seid i Veladžic Jusuf su oslobođeni od optužbe da su učinili krivična djela i to: optuženi Kurtović Nuraga učestvovanje u grupi ljudi iz čl. 341. st. 1. KZ F BiH, zatim optuženi Veladžic Seid krivično djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine iz čl. 328. st. 3. u vezi sa čl. 323. st. 4. KZ F BiH i optuženi Veladžic Jusuf krivično djelo ubistva iz čl. 166. st. 1. KZ F BiH.

Optuženi Kurtović Muharem, Kurtović Hasan, Kurtović Husnija, Kurtović Zaim i Kurtović Husein krivi su što su dana 10.02.2005. godine oko 19,00 sati u mjestu Donja Koprivna, općina Cazin, prvooptuženi Kurtović Muharem u namjeri da nasilno vrati suprugu Kurtović Enisu koja je prije mjesec dana napustila bračnu zajednicu zbog njegovog višegodišnjeg zlostavljanja i došla u kucu svog oca Veladžic Hasana, organizirao grupu ljudi koju su činili njegova braca Kurtović Rifet i Kurtović Hasan, te bratići Kurtović Zaim, Kurtović Husnija i Kurtović Husein, te su svi naoružani pištoljima, hladnim oružjem, automatskom puškom, bombom, policijskim palicama i sprejevima za onesposobljavanje, maskirani maramama, šalovima i kapama sa prorezima za oči, dovezli se vozilom marke "Seat Alhambra tip 7MS" registarskih oznaka broj 871-E-023 vlasništvo Kurtovic Muharema, do kuće Veladžic Hasana oca Kurtović Enise, pozvonili na vrata, pa kad je Veladžic Hasan otvorio vrata prvooptuženi Kurtović Muharem ga je odmah sprejem za onesposobljavanje pošpricao po očima i krenuo u pravcu Kurtović Enise i njene majke Veladžić Halime koje su stajale na vratima kuhinje u dnu hodnika, dok su ostali iz grupe pucajući iz vatrenog oružja nasilno ušli u kucu, te rukama, nogama i policijskim palicama počeli udarati Veladžic Hasana, koji je trenutno oslijepljen i onesposobljen ležao u hodniku, te Veladžic Halimu i Kurtovćc Enisu, a potom dosli do Veladžic Seida brata Kurtović Enise, te i njemu po očima pošpricali sprej za onesposobljavanje, a potom ga počeli udarati po cijelom tijelu nakon čega je Veladžic Seid, trenutno oslijepljen, sa rafe iznad telefona uzeo pištolj marke "Pietro Beretta" MOD 70 call. 7,65 mm, serijskog broja 60804, te postupajući tako u nužnoj odbrani i u namjeri da od sebe i od svojih ukućana (oca Hasana, majke Halime, sestre Enise) odbije istovremeni protivpravni napad ostalih optuženih, iz istog nasumice u pravcu njih ispalio nekoliko hitaca, pri čemu je jednim hicem ranio svoju majku Veladžic Halimu, nanijevši joj tešku tjelesnu i po život opasnu povredu izraženu u vidu prodorne strijelne rane trbuha sa ozljedom trbušne maramice i gušterače, dok je sa tri hica ranio Kurtović Muharema, nanijevsi mu tešku tjelesnu povredu izraženu u vidu prostrijelne rane u predijelu lijevog lakta i desne šake te jedne ustrijelne rane u predijelu desne lopatice ispod ključne kosti. Nakon sto je Kurtović Muharem ranjen, svi optuženi Kurtovići su pobjegli iz kuće Veladžić Hasana i dalje pucajući iz svih vrsta naoružanja, da bi za njima izišao Veladžić Seid i iz vojničke puške marke M-48 call. 7,9 mm, tvornilčkih serijskih oznaka K63566, u pravcu istih i vozila kojim su se dovezli, a nalazilo se parkirano na regionalnom putu 401-b ispred njegove kuće, ispucao nekoliko hitaca, uslijed čega su se razbila stakla na vozilu, da bi se Kurtović Muharem, Kurtović Rifet i Kurtović Hasan, bježeci sklonili iza nanosa snijega u blizini kuće Veladžić Senada pri tome pucajući cijelo vrijeme iz pištolja i automatske puške kojom prilikom su jednim hicem ranili Veladžić Senada koji je čuvši pucnjavu izišao da vidi šta se dešava, nanijevši mu laku tjelesnu povredu izraženu u vidu prostrijelne rane lijeve natkoljenice, dok su Kurtović Husein, Kurtović Husnija i Kurtović Zaim napustili lice mjesta.

U uredu predsjednika Kantonalnog suda u Bihaću je dana 10.02.2006. godine održana rasprava na temu: Primjena Zakona o sudskim taksama kroz primjenu Zakona o izvršnom postupku.

Raspravi su prisustvovali ministrica pravde Unsko-sanskog kantona Višnja Jolić, Kantonalni pravobranilac USK Himzo Ezić, predsjednik Upravnog odbora Regionalne advokatske komore Alaga Bajramović, predsjednik Općinskog suda Bihać Željko Bosnić, predsjednik Općinskog suda Cazin Mirsad Hairulahović, predsjednik Općinskog suda Bos. Krupa Šefik Alijanović te predsjednici Građanskog i Privredno-radno-upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Bihaću, sudije Milica Reljić i Fata Nadarević.

Na raspravi je jednoglasno zaključeno da je primjena Zakona o sudskim taksama inkompatibilna sa Zakonom o izvrsnom postupku u pogledu izdavanja naloga za plaćanje sudske takse koji nalog ne može biti izvršna isprava u prinudnoj naplati sudske takse prema Zakonu o izvršnom postupku.

Zakon o sudskim taksama je inkompatibilan sa Zakonom o izvršnom postupku i u pogledu pokretanja izvršnog postupka.

Stoga je na raspravi zaključeno da predsjednik Kantonalnog suda Bihać i predsjednik Općinskog suda Bihać dostave prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskim taksama radi otklanjanja navedenih inkompatibilnosti, a Ministarstvo pravde USK je zaduženo da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskim taksama stavi u hitnu proceduru.

Predsjednik Kantonalnog suda Bihać i predsjednik Općinskog suda Bihać su izradili prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskim taksama, koji će u toku ove sedmice biti dostavljen Ministarstvu pravde USK na dalju proceduru.

Kantonalni sud u Bihaću je u protekloj sedmici posjetio Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske.
Riječ je o radnoj posjeti predstavnika podgrupe za analizu rada sudova u okviru radne grupe za analizu i procjenu sposobnosti prvostepenih i drugostepenih instanci u Bosni i Hercegovini u postupanju u predmetima ratnih zločina.
Cilj posjete bio je i popunjavanje upitnika sa podacima relevantnim za procjenu osposobljenosti suda za vođenje sudskih postupaka u predmetima ratnih zločina.

U proteklih nekoliko mjeseci Kantonalni sud u Bihaću je aktivno radio na rješavanju pitanja oduzetih predmeta u krivičnom postupku, a koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili su nastali izvršenjem krivičnog djela.
Tako je u proteklom periodu, a u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku F BiH, Kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova Bihać izvršena predaja eksploziva, 18 pištolja, 1 revolver, 8 automatskih pušaka, 5 poluautomatskih pušaka, 3 lovačke puške, 1 lovački karabin, 4 kratke puške ručne izrade, 1 puškomitraljez, 1 nož bajonet i 2 ručne bombe.
Kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova Bihać će sa preuzetim predmetima dalje postupiti u skladu sa važećim zakonskim odredbama.

Na osnovu odluke Visokog sudskog i tužilackog vijeća u pogledu minimuma godišnje obuke za sudije i tužioce u toku 2005. godine, Centar za edukaciju sudija i tužilaca u F BiH je, aktom od 27.10.2005. godine, obavijestio predsjednike sudova i glavne tužioce da će Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine implementirati program obuke o IKT sistemu (obuka o korištenju informaciono-komunikacijskih tehnologija).
Temeljem ove odluke određeno je da će suci i dio administrativnog osoblja Kantonalnog suda u Bihaću pohađati ovu obuku koja ukupno iznosi 42 školska sata i traje izvan radnog vremena.

• Svrha i cilj projekta - Projekat predstavlja podršku Europske Komisije sudskom i tužilačkom sistemu u BiH i sastoji se od nekoliko komponenata od kojih su dvije vrlo bitne (potpuna kompjuterizacija sudova i tužilastava, institucionalno umrežavanje i osposobljavanje sudija, tužilaca i administrativnog osoblja za efikasno korištenje opreme). Dakle, sudski i tužilacki sistem efikasniji u postupanju i tehnički osposobljen za prijem u Europsku Uniju .
• Obaveza korisnika projekta prema donatoru - Osim osiguranja tehničkih preduvjeta za postavljanje kompjuterske opreme, obavezno je standardizirano osposobljavanje sudskih, tužilačkih i administrativnih kadrova za korištenje nabavljene opreme u projektom definiranom trajanju (42 školska sata). Mjerljivost rezultata osposobljavanja i samog uspjeha projekta ogleda se, izmedu ostalog, u broju izdanih uvjerenja o uspješno okončanoj obuci prema ukupnom broju osoba koje su učestvovale u obuci.
• Osiguranje prava na obuku svakom sudiji/tužiocu - Svi suci i tužioci imaju prioritet u pristupanju ovoj obuci radi osiguranja njihove potpune osposobljenosti i ispunjavanja njihove obaveze na obuku u ovoj oblasti, utvrđenu odlukom VSTV.
• Uvjerenje o završenoj obuci - Svakom polazniku će se uručiti pojedinačno uvjerenje o uspješno završenoj 42-satnoj obuci o IKT sistemu. Ova obuka će se uračunati u godišnji minimum utvrđen odlukom VSTV za ovu vrstu obuke.